(26.03.2020.) U skoro svakom dijelu Stoca postoji stablo smokve. Skoro da nije bilo avlije koju svojim granama i plodovima nije krasila smokva. Od obala Bregave, preko Ošanjića, do dubravskih plantaža, zasađene su Tenice, Petrovače, Crnice i brojne druge sorte smokve Ali, znamo li kako nastaju smokve? Jesmo li svjesni njene hranjivosti i ljekovitosti?
Sočne, slatke, zdrave i ukusne – nije ni čudo što su smokve među najpopularnijim voćkama na svijetu. Ali, iako ih gajimo već nevjerovatnih 11.000 godina, rijetko ko zna da smokva ni izbliza nije obična voćka. Svaki plod krije pravo čudo prirode.
U tekstu koji vam prenosimo pročitajte o čemu se radi. Smokvu često nazivaju caricom mediteranskog voća, a ona uopšte nije voćka – već cvijet! Tačnije, mnogo cvjetova koji rastu unutar kapsule nalik na krušku. Kad presječete smokvu na pola, onaj roze, sočan dio koji se nalazi unutra nije kao kod ostalih plodova “meso”, već gomila malih cvjetova koji su vremenom sazreli, dali sjemenke i svoje plodove.
Tako je, unutar smokve se nalazi na hiljade minijaturnih plodova, a sama smokva je cvijet koji raste prema unutra. Zvuči zanimljivo, zar ne? Pa, zapravo, to nije najzanimljiviji dio kada je o smokvama riječ.
Kako nastaju smokve?
Nastanak svake smokve je prava mala melodrama, koja podrazumjeva svjesno žrtvovanje zarad nastavljanja dvije vrste – smokvi i smokvinih osa. Naime, kad shvatite da cvijet smokve cvjeta unutar kapsule (“kože”) onda ne možete a da se ne zapitate – kako se smokva oprašuje? Kako se širi njen polen kad je već sve unutra?
Budući da cvjetaju iznutra, treba im specijalan proces oprašivanja jer se ne mogu pouzdati na pčele i vjetar, a tu nastupaju smokvine ose. Smokva ne može da preživi bez tih osa koje šire njen genetski materijal, a ose pak ne mogu da žive bez smokvi jer tamo odlažu svoju larvu.
Smokvine ose su dosta manje od onih na koje smo mi navikli, a glavni zadatak im je da uđu u smokvu i u njoj izlegne jaja. Možda ste primjetili da se na dnu svake smokve nalazi mala rupa, koja upravo služi tome da ženska osa uđe u sam plod i tu izlegne jajašca.
Prilikom ulaska u smokvu, osa ostaje bez krila i više nikad ne može da izađe. Ona izleže jajašca u ženske cvjetove unutar smokve i tako ostavlja i po nekoliko stotina jaja. Usput će mama osa i da oplodi cvjetove, jer sa sobom nosi polen od smokve.
Mama osa se žrtvuje i umire, a iz ženskih cvjetova se prvo izležu mužjaci. Zanimljivo je da je jedina uloga mužjaka u čitavoj ovoj priči da oplode ženke (svoje sestre, inače) i to dok su ženke još u jajima! Mužjaci zatim buše rupe kroz kožu smokve, izlaze napolje i odmah umiru.
Mlade ženske se izlegu već oplođene, skupljaju polen smokve i izlaze iz ploda kroz rupice koje su mužjaci već napravili. Ženke zatim odmah kreću da traže nove plodove, u koje će se uvući, izleći jaja, usput i oploditi smokvu i onda umrijeti kao heroji.
Nakon što su naučnici objelodanili ovo otkriće, mnogima se zgadila ideja da zajedno sa smokvama jedu i tijela mrtvih osica, ali nema razloga za brigu. Prvo, smokve luče jake enzime koji razlažu tijela osica. I drugo, najčešće vrste smokvi imaju muške i ženske plodove – mi jedemo samo ženske plodove, dok se čitav proces oplođenja odvija u muškim.
Eto, sve to mora da se desi da bi smokve završile na vašem stolu – “pa koje blagodati Gospodara svoga poričete?” Er-Rahman:13
Energetski i vitaminski sastav
Smokva je vrlo zdravo, ali i kalorično voće. Suhi plod sadrži 50-70% šećera zbog čega dijabetičari ne smiju da ga jedu. Osim toga, smokva sadrži važne vitamine B-grupe, vitamin C i beta-karoten. Od minerala sadrži kalcijum, kalijum, magnezijum, fosfor, željezo i bakar. Količina magnezijuma u suhim plodovima je tri puta veća nego u svježim. Zato su suhe smokve važan izvor ovog minerala neophodnog za mišiće, krvne sudove i nervne ćelije.
Suhe smokve su odličan izvor minerala, kao što je kalcijum, bakar, kalijum, mangan, željezo, selen i cink. U 100 grama suhih smokvi ima 640 mg kalijuma, 165 mg kalcijuma, 2,03 mg željeza i 232 mg kalijuma. Kalijum je jako bitan sastavni dio ćelija i tjelesnih tečnosti koje pomažu u kontroli otkucavanja srca, aritmije i krvnog pritiska. Bakar kao i željezo, su potrebni za proizvodnju crvenih krvnih zrnca i za oksidaciju ćelija.
Ljekovitost smokve
U svijetu je raširena upotreba smokve kao preventivnog i tradicionalnog sredstva protiv kancera i tumornih boljenja. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Mliječni smokvin sok takođe pomaže kod glista i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve. Ova voćka je poznata i kao blago sredstvo za čišćenje organizma, pri tom ne izazivajući grčeve i dijareju.
Suhe smokve su jako zdrave i hranjive, a slabo je poznata činjenica da sadžre više kalcijuma od kravljeg mlijeka. Zbog velike količine bakra se preporučuje osobama koje imaju anemiju, jer bakar potiče proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Suhe smokve su su dobar borac protiv osteoporoze, i samo deset suhih smokvi dnevno preventivno djeluju na gubljenje koštanog tkiva.
Smokve pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalijuma, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju. One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osećaj sitosti i odgovarajući nivo energije. Dakle, smokve ne debljaju, a dovoljno su hranljive, tako da su dobar izbor za svaku dijetu. Održavanje kostiju u dobrom stanju je još jedna funkcija smokvi, jer su odličan izvor kalcijuma.
Osim što riješava probleme s kostima i zubima, suha smokva je blagotvorna i za nokte, kosu i kožu. Pravi je izvor mladosti, jer zahvaljujući mnoštvu antioksidanata kojima brani organizam od slobodnih radikala, usporava starenje.
Čuvajmo i sadimo smokve.
Preuzeto od: akos.ba i preporod.com